U fokusu - Bosna i Hercegovina

MMF od vlasti BiH traži ukidanje subvencija za struju i poreznih olakšica

Utvrdili su da se gospodarski rast pokazao otpornim unatoč stalnim negativnim učincima rata u Ukrajini. Istaknuli su podatke o gospodarskom rastu u posljednje tri godine.

“Rast je prošle godine usporio i dosegao 1,7 posto, s 4,2 posto u 2022. godini, no, prema projekcijama, ove će godine porasti na 2,5 posto te će ostati na razini od cca tri posto”, istaknuli su, prenosi portal Klix.ba.

Rast plaća

Napominju da je rekordna stopa inflacije bila u listopadu 2022. godine, kada je iznosila 17,4 posto, ali da je u 2023. pala na šest posto. Očekuje se da će se ove godine smanjiti na tri posto. Ipak, podsjetili su na jednu činjenicu vezanu uz povećanje plaća.

“Inflacija isključujući cijene hrane i energije pokazuje se upornijom, odražavajući stalne pritiske uzrokovane povećanjem plaća”, naglasili su. MMF je upozorio da je neizvjesnost u vezi s ekonomskim izgledima velika i da prevladavaju negativni rizici, koji se odnose na usporavanje rasta u Europi, povećanu volatilnost cijena roba, te rastuće političke napetosti u BiH.

Podsjetili su da napredak na putu prema Europskoj uniji može biti poticaj za reforme i rezultirati, kako su ocijenili, širim pozitivnim učinkom. Govoreći o proračunskoj potrošnji u Bosni i Hercegovini, istaknuli su da je fiskalna bilanca pogoršana. Naime, fiskalni suficit u 2022. iznosio je 0,9 posto, a potom je godinu dana kasnije uslijedio fiskalni deficit od 1,7 posto.

Pojasnili su razloge navedene promjene. “Posljedica je to akumuliranog učinka nekoliko stalnih povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada. Povećani deficiti i velike otplate dugova doveli su do velikog povlačenja državnih depozita, što je rezultiralo smanjenjem (proračunskih) pričuva”, naveli su.

Također su istaknuli da je ukupan javni dug Bosne i Hercegovine prošle godine povećan na 32,2 posto te da oba entiteta imaju velike potrebe za financiranjem. MMF je pozvao vlasti da smanje potrebe za financiranjem i pripreme planove za situaciju u kojoj ne mogu osigurati financijska sredstva. Smatraju da subjekti svoje potrebe financiranja neće moći podmiriti na domaćem tržištu.

“Fiskalne rezerve su smanjene zbog povećanih proračunskih deficita, velikih otplata dugova i povlačenja državnih depozita. Oba entiteta su u ovoj godini suočena s velikim financijskim potrebama koje se vjerojatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu. Entitetski proračuni predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih se neke tek trebaju precizno utvrditi”, pojasnili su.

Nužno bolje upravljanje

U MMF-u su dali još nekoliko preporuka za koje smatraju da se njima može poboljšati ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini, a među njima valja izdvojiti nužnost praćenja rizika u financijskom sektoru te poboljšanja pripravnosti za krizu.

Ocjena MMF-a je da je Currency Board Bosne i Hercegovine (Currency Board) i dalje stup stabilnosti i da ga treba očuvati. Još jednom su pozvali da se treba oduprijeti pritiscima na Centralnu banku Bosne i Hercegovine (CBBiH), čiji je cilj da CBBiH financira državne proračune i kreditira banke.

U MMF-u su podsjetili i na nužnost boljeg upravljanja javnim resursima, borbe protiv korupcije i ubrzanja digitalizacije. Insistiraju na boljem nadzoru i transparentnosti u poslovanju javnih preduzeća, kao i na otklanjanju nedostataka u javnim nabavkama i jačanju upravljanja javnim investicijama.